Uvod: izborna forenzika počinje pre izbornog dana
Kada se govori o kontroli izbora, pažnja se najčešće usmerava na izborni dan: da li su biračka mesta otvorena na vreme, da li su zapisnici pravilno popunjeni, da li su glasovi tačno prebrojani i da li se zvanični rezultati poklapaju sa nezavisnim procenama. To su važna pitanja. Bez tačnog brojanja nema ozbiljnog izbornog integriteta. Ali izborni integritet ne počinje u 7 sati ujutru na dan glasanja, niti se završava sabiranjem zapisnika.
Izborna forenzika u širem smislu mora da posmatra ceo izborni proces. Ona ne analizira samo brojke u tabelama, već i uslove u kojima birači donose odluke. Ako su mesecima pre izbora jedni politički akteri predstavljeni kao „državnici“, „zaštitnici“ i „pobednici“, a drugi kao „izdajnici“, „plaćenici“, „teroristi“ ili „ološ“, onda politička utakmica ne počinje sa iste startne linije. Brojanje glasova tada može biti tehnički tačno, ali politički teren na kome su ti glasovi formirani može biti duboko neravnopravan.
Zato je analiza medijskog jezika važan deo političke dimenzije izborne forenzike. Ona ne dokazuje sama po sebi izbornu nepravilnost, niti zamenjuje monitoring medija, pravne postupke ili posmatračke izveštaje. Ali ona pokazuje kako se javni prostor oblikuje pre izbora: ko se normalizuje, ko se demonizuje, ko se predstavlja kao zaštitnik, a ko kao opasnost. U tom smislu, reči nisu samo retorika. Reči su deo izbornog okruženja.
Šta je oblak reči i kako ga čitati?
Oblak reči je jednostavan vizuelni prikaz učestalosti pojmova u nekom tekstualnom korpusu. Što je reč veća, to se češće pojavljuje u analiziranom skupu tekstova, naslova, izjava ili medijskih sadržaja. Oblak reči ne govori sve: on ne pokazuje tačan kontekst svake upotrebe, ne razlikuje uvek citat od autorskog komentara i ne može zameniti detaljnu kvalitativnu analizu diskursa.
Ipak, oblak reči je koristan kao prvi signal. On brzo pokazuje dominantni leksički pejzaž: koje se oznake ponavljaju, koji okvir dominira i kakav emocionalni ton prati određene političke aktere. U izbornoj forenzici, takav prikaz može služiti kao ulaz u širu analizu medijskog okruženja. Ako se određena grupa sistematski povezuje sa kriminalom, izdajom, nasiljem ili neprijateljstvom prema državi, to ukazuje na obrazac delegitimizacije. Ako se drugi akter sistematski povezuje sa snagom, pobedom, državotvornošću i zaštitom naroda, to ukazuje na obrazac personalizovane afirmacije vlasti.
Zato ove oblake ne treba čitati kao konačan dokaz, već kao ilustraciju dominantnih medijskih okvira. Oni pomažu da se vidi ono što se u svakodnevnom medijskom toku često izgubi: ponavljanje, pojačavanje i emocionalna asimetrija jezika.
Opozicija u oblaku reči: od političkog protivnika ka neprijatelju
Oblak reči koji opisuje opoziciju pokazuje izrazito negativan i delegitimizujući jezik. Dominiraju pojmovi koji političke protivnike ne predstavljaju kao konkurente u demokratskoj utakmici, već kao opasnost po državu, narod ili javni poredak. Reči kao što su „izdajnici“, „plaćenici“, „teroristi“, „fašisti“, „ekstremisti“, „špijuni“ i „neprijatelji“ ne služe samo za kritiku politike opozicije. One proizvode okvir u kome opozicija prestaje da bude legitimni politički akter.

Napomena: Veće reči označavaju veću relativnu učestalost u analiziranom medijskom diskursu. Oblak prikazuje dominantne oznake koje se u provladinim i tabloidnim medijima koriste za opoziciju, proteste, studente i kritičare vlasti.
Tabela 1: Top 30 reči i fraza korišćenih za konstrukciju oblaka reči o opoziciji
Napomena: Tabela sadrži rang, reč/frazu na srpskom jeziku i kratko značenje na engleskom jeziku.
| Rang | Srpski | Engleski | Kontekst |
|---|---|---|---|
| 1 | izdajnici | traitors | Koristi se da se opozicija prikaže kao neko ko izdaje državu ili naciju, a ne kao legitimni politički protivnik. |
| 2 | plaćenici / strani plaćenici | mercenaries / foreign mercenaries | Predstavlja opoziciju ili proteste kao finansirane spolja; sugeriše da deluju za tuđi interes, a ne za građane. |
| 3 | teroristi | terrorists | Primenjuje se na proteste, studente i opoziciju radi sekuritizacije neslaganja i izjednačavanja protesta sa nasilnom pretnjom. |
| 4 | fašisti | fascists | Koristi se kao moralno-istorijska etiketa za potpunu delegitimizaciju protivnika i njihovo izmeštanje iz demokratske rasprave. |
| 5 | ekstremisti | extremists | Označava opoziciju kao radikalnu i opasnu, izvan granica normalne demokratske politike. |
| 6 | huligani | hooligans | Vezujе proteste i opozicione skupove za ulični nered i nasilje, umesto za političko izražavanje. |
| 7 | nasilnici | thugs / violent people | Predstavlja kritičare kao sklone nasilju; pomera fokus sa njihovih zahteva na navodni karakter učesnika. |
| 8 | kriminalci | criminals | Kriminalizuje opoziciju ili njene lidere; politički sukob se predstavlja kao pitanje kriminala. |
| 9 | ološi | scum | Dehumanizujuća uvreda koja protivnike prikazuje kao moralno bezvredne i nedostojne učešća u javnom životu. |
| 10 | bitange | rascals / thugs | Pežorativ za grube ili nedostojne osobe; koristi se za omalovažavanje političkih protivnika. |
| 11 | lopovi | thieves | Predstavlja opozicione aktere kao korumpirane i nepoštene; napada njihov moralni kredibilitet. |
| 12 | lažovi | liars | Služi da se opozicione tvrdnje, kritike i dokazi unapred predstave kao neistiniti ili manipulativni. |
| 13 | neprijatelji | enemies | Predstavlja političke protivnike kao pretnju državi ili narodu, a ne kao demokratske konkurente. |
| 14 | idioti / opasni idioti | idiots | Omalovažava sposobnost i racionalnost protivnika; zamenjuje raspravu o argumentima uvredom. |
| 15 | monstrumi | monsters | Dehumanizuje protivnike i pojačava emocionalni strah ili prezir prema njima. |
| 16 | blokaderi | blockaders | Korišćeno za učesnike blokada i protesta; preusmerava pažnju sa političkih zahteva na ometanje javnog reda. |
| 17 | špijuni | spies | Sugerira tajnu saradnju sa stranim akterima; povezuje opoziciju sa izdavanjem nacionalnih interesa. |
| 18 | mrzitelji | haters of Serbia | Predstavlja kritičare kao osobe koje mrze Srbiju, čime se patriotizam vezuje samo za vladajući narativ. |
| 19 | rasisti | racists | Optužba koja moralno diskredituje protivnike i pomera debatu sa politike na njihov navodni karakter. |
| 20 | đilasovci | Đilas followers | Redukuje različite opozicione aktere na sledbenike jednog lidera; koristi se za personalizovanu diskreditaciju. |
| 21 | tajkuni | tycoons | Povezuje opoziciju sa bogatim interesnim grupama i korupcijom; sugeriše da nije narodna. |
| 22 | batinaši | club-wielders / goons | Označava opozicione ili protestne aktere kao nasilne izvršioce, naročito u kontekstu uličnih sukoba. |
| 23 | ludaci | lunatics | Patologizuje političko neslaganje; kritičari se prikazuju kao nerazumni, nestabilni ili opasni. |
| 24 | NATO | as in NATO-opozicija / NATO plaćenici | Koristi se kao geopolitička etiketa za povezivanje opozicije sa NATO-om i stranim pritiskom. |
| 25 | zapadni | Western / Western-backed | Sugerira da su opozicione politike ili protesti kontrolisani, podržani ili oblikovani sa Zapada. |
| 26 | anarhisti | anarchists | Predstavlja opoziciju ili proteste kao pretnju poretku i stabilnosti, a ne kao demokratsku kritiku. |
| 27 | globalisti | globalists | Povezuje protivnike sa nadnacionalnim elitama i interesima; sugeriše odvojenost od domaćih građana. |
| 28 | prodani | sellouts | Označava političke protivnike kao potkupljene ili odane tuđem interesu. |
| 29 | besramni / sramota | shameless / shame | Moralna osuda kojom se protivniku pripisuje nedostatak stida, odgovornosti i legitimnosti. |
| 30 | zlo | evil | Krajnje moralizujuća etiketa koja protivnika predstavlja kao negativno načelo, a ne kao političkog aktera. |
To je važna razlika. U demokratskoj politici, vlast i opozicija mogu oštro da se kritikuju. Kritika programa, odluka, koalicija, grešaka i političkih strategija jeste normalan deo javnog života. Ali kada se protivnik sistematski označava kao izdajnik, terorista ili strani plaćenik, politička kritika prelazi u jezik bezbednosne pretnje. Opozicija se tada ne prikazuje kao neko ko ima pogrešnu politiku, već kao neko ko je protiv države.
Takav diskurs ima nekoliko posledica za izborni integritet. Prvo, on može zastrašiti birače koji razmišljaju da podrže opozicione opcije. Drugo, može obeshrabriti ljude da javno učestvuju u kampanji, protestima ili posmatranju izbora. Treće, može opravdati institucionalnu pasivnost ili selektivno postupanje prema opoziciji. Četvrto, može unapred delegitimizovati svaki zahtev za proveru izbornih rezultata: ako su oni koji traže proveru već predstavljeni kao „neprijatelji“ ili „plaćenici“, tada se i sama provera može prikazati kao napad na državu.
Za izbornu forenziku, ovo je važno jer pokazuje da neravnopravnost ne nastaje samo na biračkom mestu. Ona se gradi kroz medijski okvir. Ako se jedan politički blok konstantno gura u zonu kriminalizacije, izdaje i društvene opasnosti, njegovo pravo da ravnopravno učestvuje u izborima formalno postoji, ali je politički oslabljeno.
Vučić u oblaku reči: personalizovana slika zaštitnika i pobednika
Drugi oblak reči pokazuje suprotan obrazac. U njemu dominiraju pojmovi koji predsednika predstavljaju kao snažnog, uspešnog, zaštitničkog i gotovo neizbežnog političkog aktera. Reči kao što su „lider“, „vođa“, „zaštitnik“, „pobednik“, „državnik“, „vizionar“, „nepobedivi“, „čuvar“, „heroj“ i „otac“ grade sliku politike zasnovane na personalizovanom poverenju u jednu figuru.

Napomena: Oblak prikazuje dominantne pozitivne i afirmativne oznake koje se u provladinim medijima koriste za predsednika Srbije. Veće reči označavaju veću relativnu učestalost u analiziranom diskursu.
Tabela 2: Top 30 reči i fraza korišćenih za konstrukciju oblaka reči o Aleksandru Vučiću
Napomena: Tabela sadrži rang, reč/frazu na srpskom jeziku i kratko značenje na engleskom jeziku.
| Rang | Srpski | Engleski | Kontekst |
|---|---|---|---|
| 1 | lider / veliki lider | leader / great leader | Koristi se za predstavljanje Vučića kao centralne figure političkog sistema i glavnog nosioca političkog autoriteta. |
| 2 | vođa / neprikosnoveni vođa | leader / undisputed leader) | Koristi se za naglašavanje neprikosnovene lične kontrole i uloge vođe iznad obične partijske politike. |
| 3 | zaštitnik (zaštitnik Srbije / naroda) | protector (protector of Serbia) | Prikazuje Vučića kao zaštitnika Srbije, naroda i stabilnosti od spoljašnjih ili unutrašnjih pretnji. |
| 4 | snažan | strong | Naglašava odlučnost, čvrstinu i sposobnost da izdrži pritiske u kriznim političkim situacijama. |
| 5 | pobednik | winner | Koristi se za stvaranje slike stalne političke pobede i neizbežnog uspeha na izborima i u pregovorima. |
| 6 | uspešan | successful | Predstavlja rezultate vlasti kao dokaz lične efikasnosti, upravljačke sposobnosti i političke kompetentnosti. |
| 7 | patriot | patriot | Koristi se za povezivanje Vučića sa nacionalnim interesom i lojalnošću državi i narodu. |
| 8 | mudri | wise | Naglašava mudrost, taktičnost i sposobnost da donosi ispravne odluke u složenim okolnostima. |
| 9 | hrabri | brave | Prikazuje Vučića kao političara koji se ne povlači pred pritiscima, rizicima ili protivnicima. |
| 10 | vizionar | visionary | Koristi se za predstavljanje dugoročnog državnog plana i sposobnosti da vidi dalje od dnevne politike. |
| 11 | državnik | statesman | Predstavlja Vučića kao odgovornog državnog aktera koji stoji iznad stranačkih interesa. |
| 12 | odlučan/ nepokolebljiv | determined / adamant | Naglašava čvrstinu, istrajnost i spremnost da se odluke sprovedu uprkos otporu. |
| 13 | neuništivi | indestructible | Koristi se za stvaranje slike političke otpornosti i nemogućnosti da bude poražen ili uklonjen pritiskom. |
| 14 | nepobedivi | invincible | Predstavlja Vučića kao aktera koji uvek pobeđuje i čija je politička dominacija unapred očekivana. |
| 15 | čuvar (čuvar Srbije) | guard (guard of Serbia) | Prikazuje Vučića kao čuvara države, naroda, mira, stabilnosti ili nacionalnog interesa. |
| 16 | reformator | reformer | Koristi se za povezivanje Vučića sa modernizacijom, promenama i ekonomskim ili institucionalnim napretkom. |
| 17 | heroj | hero | Predstavlja ga kao izuzetnu ličnost koja se žrtvuje za državu ili ostvaruje natprosečne političke rezultate. |
| 18 | najbolji | the best | Koristi se za maksimalno pozitivno vrednovanje i za poruku da nema bolje političke alternative. |
| 19 | posvećen | dedicated | Naglašava posvećenost poslu, državi i građanima, često u okviru narativa stalnog rada. |
| 20 | radnik (radi non-stop) | employee (works around the clock) | Koristi se za sliku neprekidnog rada, lične žrtve i dostupnosti u svakoj krizi. |
| 21 | jak | strong | Naglašava fizičku i političku snagu, posebno u poređenju sa protivnicima ili spoljnim pritiscima. |
| 22 | inteligentan | intelligent | Prikazuje Vučića kao racionalnog, sposobnog i nadmoćnog u razumevanju problema i pregovora. |
| 23 | skroman | humble | Koristi se za ublažavanje slike moći i predstavljanje lidera kao bliskog običnim građanima. |
| 24 | verni | faithful | Naglašava lojalnost državi, narodu, saveznicima ili sopstvenim političkim obećanjima. |
| 25 | beskompromisni | uncompromising | Predstavlja ga kao lidera koji ne odstupa od ključnih stavova i ne pravi neprincipijelne ustupke. |
| 26 | istorijski | historical | Koristi se za predstavljanje odluka i uloge Vučića kao istorijski važnih za državu. |
| 27 | genijalni | genius | Pojačava predstavu izuzetne sposobnosti, inteligencije i političke nadmoći. |
| 28 | otac (u kontekstu nacije) | father (in the context of the nation) | Koristi se za paternalistički okvir u kome se Vučić prikazuje kao zaštitnička figura nacije. |
| 29 | neprikosnoveni | inviolable | Naglašava status iznad osporavanja, kritike ili obične političke smenljivosti. |
| 30 | predsednik (sa snažnim pozitivnim okvirom) | president (with strong positive framing) | Koristi se kao formalna funkcija, ali uz snažan afirmativni okvir autoriteta, kontinuiteta i legitimnosti. |
I ovde nije problem u tome što mediji mogu pozitivno izveštavati o nekom političaru. U demokratskom društvu pozitivno vrednovanje nije zabranjeno. Problem nastaje kada se afirmativni okvir sistematski ponavlja u medijima velikog dometa, dok se istovremeno politički protivnici prikazuju kroz jezik izdaje, kriminala i opasnosti. Tada javni prostor ne funkcioniše kao arena poređenja programa, već kao pozornica moralne podele: na jednoj strani zaštitnik i pobednik, na drugoj strani neprijatelji i izdajnici.
Ovaj obrazac je posebno važan u izbornom kontekstu. Birači ne odlučuju samo na osnovu izbornih listića, već na osnovu informacija, emocija, strahova i predstava koje se stvaraju mesecima pre glasanja. Ako medijski sistem kontinuirano proizvodi sliku jednog aktera kao jedinog garanta stabilnosti, a druge kao pretnju, izborna utakmica postaje neravnopravna mnogo pre otvaranja biračkih mesta.
Za forenzičku analizu izbora ovo nije „meki“ dodatak tehničkoj analizi. To je deo političkog okruženja u kome treba tumačiti rezultate. Visoka izlaznost, rezultat pobednika, promene u podršci ili regionalni obrasci glasanja ne mogu se potpuno razumeti ako se ignoriše medijski kontekst u kome su birači donosili odluke.
Zaključak: izbori se ne proveravaju samo posle zatvaranja biračkih mesta
Oblaci reči nad Srbijom pokazuju dve različite medijske stvarnosti. U jednoj, opozicija se često opisuje jezikom izdaje, kriminala, nasilja i neprijateljstva. U drugoj, predsednik se opisuje jezikom snage, pobede, zaštite i istorijske uloge. Ta asimetrija nije samo stvar stila. Ona je deo političkog terena na kome se izbori održavaju.
Pošteno brojanje glasova jeste neophodno. Ali nije dovoljno. Ako jedna strana u političkoj trci dobija svakodnevno medijsko pojačanje kao zaštitnik države, dok se druga predstavlja kao opasnost po državu, onda izborna utakmica ne počinje ravnopravno. Precizno merenje vremena na cilju ne čini trku poštenom ako je neko krenuo sto metara ispred drugih.
Zato izborna forenzika u širem smislu mora uključiti i analizu medijskog okruženja. Ona treba da poveže podatke iz izborne noći sa onim što se dešavalo pre izbornog dana: medijskim tretmanom, funkcionerskom kampanjom, pritiscima, zloupotrebom javnih resursa i institucionalnom reakcijom ili nereagovanjem.
Ovakva analiza ne tvrdi unapred da su izbori neregularni. Ona postavlja preciznije pitanje: da li su rezultati nastali u uslovima u kojima su građani mogli da biraju slobodno, informisano i bez sistematski iskrivljenog političkog terena? To je pitanje demokratskog integriteta. A bez njega, izborni rezultat može biti tačno prebrojan, ali politički nedovoljno proverljiv.
Dodatak: Primeri terminologije pro-vladinih medija (Kampanja 1938)
Svaka sličnost sa terminologijom pro-vladinih medija (Kampanja 2026) je slučajna.
- Kako su opisivali opoziciju (Udruženu opoziciju Vlatka Mačeka i ujedinjene srpske opozicije): Režimski list Vreme ih je nazivao „rušilačkim elementima”, „paktom bez principa”, „antidržavnom koalicijom” i „agentima Moskve i komunizma”. Kampanja je opoziciju svela na pojam „nereda i haosa” koji vodi u raspad države.
- Kako su opisivali vladajuću stranku (JRZ): Vladajući režim je kroz državne medije sebe nazivao „čuvarima državnog i narodnog jedinstva”, „garantima socijalnog mira i ekonomskog blagostanja”, dok je Milan Stojadinović slavljen pod parolom „Vođa” (Terminologija preuzeta iz tadašnjih autoritarnih evropskih modela). Glavna krilatica pro-vladine štampe bila je da JRZ donosi „red, rad i mir”.
Director of Wellington based My Statistical Consultant Ltd company. Retired Associate Professor in Statistics.
Has a PhD in Statistics and over 45 years experience as a university professor, consultant, international researcher and government advisor.