1. Uvod: Demokratski standardi i stanje u Srbiji
Slobodni i pošteni izbori predstavljaju temelj demokratskog poretka, a njihova legitimnost zavisi od jednakih uslova za sve aktere u političkoj areni, transparentnosti izbornog procesa i poverenja građana u institucije koje sprovode izbore. Međutim, brojni međunarodni izveštaji, uključujući nalaze OEBS/ODIHR, Evropske komisije i domaćih organizacija kao što su CRTA i BIRODI, ukazuju na to da izbori u Srbiji u poslednjoj deceniji nisu u potpunosti ispunjavali ove standarde.
Pored nepravilnosti na sam dan glasanja, identifikovani su sistemski problemi koji se javljaju u predizbornom periodu, uključujući:
- nepravičan medijski tretman kandidata (posebno u državnim medijima),
- zloupotrebu javnih resursa,
- pritiske na birače, posebno zaposlene u javnom sektoru,
- diskreditaciju opozicije kroz kampanje „satanizacije“,
- kao i netransparentne biračke spiskove.
U takvom kontekstu, forenzika izbora kao set metoda za analizu i detekciju statističkih nepravilnosti može predstavljati važan alat za jačanje integriteta izbora. Međutim, njena primena je u velikoj meri ograničena važećim zakonskim okvirom u Srbiji koji nije usklađen sa savremenim zahtevima za transparentnost i tehničku proverljivost izbora.
Ovaj tekst prikazuje specifičnosti pravnog okvira u Srbiji, ukazuje na relevantne probleme i nudi konkretne preporuke, uz pozivanje na uporednu praksu iz SAD-a, Nemačke, Meksika i Indije. Detaljniji uporedni pregled prakse u ovim državama dat je u objavi.
2. Pravna regulativa izbora u Srbiji: Osnovne karakteristike
Izbori u Srbiji se sprovode u skladu sa:
- Ustavom Republike Srbije (pdf),
- Zakonom o izboru narodnih poslanika (pdf),
- Zakonom o lokalnim izborima (pdf),
- Zakonom o jedinstvenom biračkom spisku (pdf),
- Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti (pdf), i
- Zakonom o elektronskom dokumentu i elektronskom potpisu (u kontekstu digitalizacije procesa) (pdf).
Iako ovi zakoni nominalno predviđaju slobodne i demokratske izbore, praksa pokazuje da pravna regulativa ne sadrži mehanizme sistemske kontrole koji bi omogućili otkrivanje manipulacija i prevara, bilo statistički, bilo tehnički.
Ne postoji zakonski osnov za:
- nezavisne postizborne revizije rezultata,
- primenu statističkih testova na rezultate glasanja,
- javno dostupne mašinske podatke sa biračkih mesta (npr. digitalni zapis brojača),
- primenu forenzičkih metoda u sudskim postupcima u vezi sa izbornim nepravilnostima.
Pored toga, nepostojanje obavezne analize uzorka glasačkih listića (npr. kroz slučajno uzorkovanje) onemogućava minimalni nivo kontrole autentičnosti rezultata.
3. Nedostaci izbornog procesa u Srbiji: Forenzička perspektiva
3.1. Medijska dominacija i neravnopravan tretman
Jedan od ključnih problema na koje ukazuju međunarodni i domaći posmatrači jeste medijska dominacija vladajuće stranke, posebno na javnim servisima (RTS, RTV) i televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Opozicione stranke često nemaju ravnopravan pristup medijima, dok se njihovi lideri često predstavljaju u negativnom kontekstu, uključujući etiketiranje kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ ili „remetilački faktor“.
“Medijska neravnopravnost, odnosno neravnoteža u korist vladajuće stranke bila je još drastičnija nego na prethodnim izborima. … Javni medijski servis RTS, izložili su građane ekstremnoj propagandnoj ofanzivi.” (CRTA, 2024, str. 7).
3.2. Zloupotreba javnih resursa
Forenzička analiza bi mogla pomoći u dokumentovanju zloupotrebe resursa javnih institucija, kao što su:
- organizovani dolasci zaposlenih na skupove vlasti,
- korišćenje službenih automobila i prostora u kampanji,
- preklapanje promotivnih aktivnosti državnih organa i stranačkih kampanja.
Ovakve radnje, iako često ne ostavljaju direktan trag u rezultatima izbora, mogu se statistički analizirati kroz geo-prostorne metode i vremensko mapiranje nepravilnosti.
3.3. Netransparentni birački spiskovi
Sumnje u tačnost biračkih spiskova izrazili su CRTA i Transparentnost Srbija, a koje uključuju optužbe za:
- „mrtve duše“ (osobe koje su preminule, ali su i dalje registrovane),
- neaktivne birače u inostranstvu,
- višestruke prijave na različitim adresama,
- fingirane prijave birača neposredno pred izbore.
Bez nezavisnog pristupa podacima i zakonske obaveze da se birački spisak objavi u mašinski čitljivom formatu, analiza ovih anomalija forenzičkim sredstvima nije moguća.
4. Mogućnosti unapređenja kroz forenziku izbora
4.1. Uvođenje zakonske obaveze postizbornih revizija
Meksiko je uveo zakonom obavezno statističko uzorkovanje biračkih mesta (eng. quick count) i omogućio upotrebu forenzičkih dokaza u sudskim procesima. Neke države u SAD (npr. Kolorado) koriste risk-limiting audits (RLA) kao standard revizije rezultata (Stark & Wagner, 2012). Indija je uvela VVPAT (Voter Verified Paper Audit Trail) uređaje uz elektronske glasačke mašine (EVM), što omogućava ručnu proveru rezultata.
U skladu sa modelima kao što su risk-limiting audits (RLAs) u SAD-u ili statističko uzorkovanje u Meksiku, Srbija bi mogla zakonski propisati:
- obavezno uzorkovanje biračkih mesta posle svakih izbora,
- analizu rezultata nezavisnim statističkim metodama,
- objavljivanje izvora podataka u otvorenom formatu.
4.2. Forenzička analiza kao sredstvo za sudsku zaštitu
Zakon bi trebalo da prepozna statističke pokazatelje kao legitiman osnov za prigovore i tužbe u vezi sa regularnošću izbora. Iskustva Meksika i SAD-a pokazuju da se statistički modeli mogu koristiti kao podrška za otvaranje istraga i revizija.
4.3. Transparentnost u medijskom izveštavanju
Na osnovu prakse iz Nemačke i EU, Srbija bi mogla:
- zakonski definisati minimalni prostor i ravnopravan tretman svih političkih aktera u medijima,
- uvesti nezavisni nadzor nad programskim sadržajem tokom kampanje,
- zabraniti negativne kampanje koje predstavljaju političke protivnike kao „unutrašnje neprijatelje“ ili pretnju po državu.
5. Preporuke za pravnu reformu u Srbiji
Na osnovu uporedne analize i specifičnosti domaćeg konteksta, sledeće mere bi značajno unapredile mogućnost primene forenzike izbora i povećale legitimnost izbora:
- Izmena Zakona o izboru narodnih poslanika i Zakona o lokalnim izborima, tako da se uvede obavezna revizija rezultata putem slučajnog uzorkovanja biračkih mesta.
- Zakon o jedinstvenom biračkom spisku treba izmeniti tako da:
- predviđa objavljivanje spiska u otvorenom formatu (CSV/JSON),
- omogućava nezavisnu proveru prijavljenih birača preko digitalnih alata,
- uvede sankcije za nepravilne prijave.
- Zakonsko priznavanje statističkih i digitalnih dokaza u postupcima pred izbornim komisijama i Upravnim sudom.
- Osnivanje nezavisnog tela za nadzor izbora koje uključuje eksperte iz oblasti statistike, prava i IT sektora, sa mogućnošću primene forenzičkih alata.
- Zakon o medijima treba izmeniti u pravcu:
- obavezne ravnoteže u predstavljanju političkih aktera,
- zabrane kampanja koje targetiraju pojedine političke grupe kao pretnju nacionalnoj bezbednosti,
- transparentnosti finansiranja predizbornih medijskih kampanja.
Tabela 1. Predlog zakonskih reformi za primenu forenzike izbora u Srbiji
| Područje | Predlog |
| 1. Revizija rezultata | Uvođenje RLA metodologije Slučajno uzorkovanje |
| 2. Pristup podacima | Otvoreni birački spisak Otvoreni podaci po biračkom mestu (u mašinskom formatu) |
| 3. Pravna validacija forenzičkih nalaza | Statistički dokazi kao osnova za tužbu i žalbe |
| 4. Medijska ravnoteža | Zakon o ravnopravnom tretmanu svih političkih aktera |
| 5. Zloupotreba resursa | Zakonske zabrane korišćenja državnih resursa u kampanji |
6. Zaključak
Iako pravni okvir u Srbiji formalno omogućava održavanje demokratskih izbora, brojni sistemski problemi podrivaju poverenje građana u izborni proces. Forenzika izbora, kao metodološki pristup koji kombinuje statistiku, pravo i informacionu tehnologiju, predstavlja efikasan instrument za detekciju i prevenciju izbornih nepravilnosti.
Međutim, njena primena zahteva dublje pravne reforme koje će omogućiti pristup podacima, uvesti mehanizme za forenzičku reviziju, i pravno validirati statističke dokaze u postizbornim sporovima. Uvođenjem ovih elemenata, Srbija bi mogla značajno unaprediti izborne uslove i približiti se demokratskim standardima razvijenih zemalja.
Literatura
BIRODI. (2023). Analiza predizborne kampanje – Decembar 2023. Beograd: Biro za društvena istraživanja. https://www.BIRODI.rs
CRTA. (2024). Izbori 2023 – Završni izveštaj. Beograd: Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost. https://CRTA.rs/wp-content/uploads/2024/02/CRTA_Zavrsni-izborni-izvestaj-2023.pdf
OEBS/ODIHR. (2024). Final report: Early parliamentary elections, Serbia, 17 December 2023. Varšava: OSCE. https://www.osce.org/ODIHR/elections/serbia
Stark, P. B., & Wagner, D. A. (2012). Evidence-based elections. IEEE Security & Privacy Magazine, 10(5), 33–41. DOI: https://doi.org/10.1109/MSP.2012.76